Dijalozi u romanu Črna mati zemla pisani su dobrim dijelom međimurskim kajkavskim, pa je za potrebe čitateljstva na nacionalnoj razini u knjigu trebalo ubaciti i glosar s manje poznatim riječima i frazemima. Ovdje su dani izrazi sa značenjima koja su posvjedočena u suvremenim mjesnim govorima gornjega Međimurja. Ovaj mali glosar sjevernomeđimurskog kajkavskog ne pretendira na leksikografske i dijalektološke standarde, a kajkavski koji se pojavljuje u tekstu romana može se smatrati tek aproksimacijom autentičnih mjesnih govora.
Uz imenice naveden je genitivni oblik jednine i ponegdje nominativ množine. Uz glagole naveden je oblik prvoga lica jednine, trećega lica množine i glagolski pridjev radni jednine muškoga roda. Ostali su glagolski oblici navedeni samo ako su u tekstu posvjedočeni, a teže ih je rekonstruirati iz kanonskog oblika. Pridjevi se navode u muškome rodu, a navedeni su i oblici za srednji i ženski rod te ponegdje i oblici komparativa i superlativa. Uz zamjenice naveden je genitiv, a ako je riječ o pridjevskim zamjenicama, oblici za ženski i srednji rod. Kratice: im. – imenica, gl. – glagol, prid. – pridjev, zamj. – zamjenica, pril. – prilog, vezn. – veznik, prijedl. – prijedlog, čest. – čestica, fraz. – frazem ili koji drugi leksikalizirani skup riječi, jed. – jednina, množ. – množina. Mjesto naglaska označeno je masnim tiskom (boldom). Natuknice kojih nema u izvornom glosaru, tiskanom u romanu Črna mati zemla, uvučene su.
Želite se pridružiti? Znate za lijepu riječ, štosnu frazu ili saftnu psovku iz nekog sjevernomeđimurskog govora? Pošaljite mi je elektroničkom poštom, s nekoliko primjera rečenica u kojima se pojavljuju i navedite u kojem se mjestu ona može čuti. Možete navesti i je li riječ/fraza često u uporabi, ili se može čuti samo rijetko i od osoba određenih starosnih skupina. Kad se Vaš unos pojavi u rječniku, pojavit će se (ako želite) i Vaše ime u popisu suautora.
aufinger (i afinger) (im., aufingera) – vješalica
ancug (i ajncug) (im., ancuga) – (muško) odijelo
bandera (im., bandere) – 1. električni stup, 2. izuzetno visoka i/ili mršava žena (i u poredbi: Tak je suha kaj bandera.)
bauk i bogme (i bog i bogme) (fraz.) – poštapalica tipična za govore sjevernoga Međimurja, potvrđena i u drugim hrvatskim dijalektima; bogme, bogami (Jo te bauk i bogme tak flapnem ka zaspijš. – Bogme, tako ću te udariti da zaspiš.)
bedoak (i bedak) (im., bedoaka) – glupan, budala (i u frazemu: Joža, naj im verovati, imajo te za bedoaka. – Joža, nemoj im vjerovati, prave budalu iz tebe.)
beteg (im., betega, hungarizam) – bolest (Čuden nekši beteg ga je vzeo. Sam riga i spij. – Čudna ga je bolest napala. Samo povraća i spava.)
betežen (rjeđe i betežen) (prid., betežna, betežno) – bolestan
biti (gl., bijem, bijeju/bijejo, biu/bio) – tući (No, kaje ve, biu bi se? Ti sam hapi, jo dojdem potli. – No, što je sad? Tukao bi se? Ti samo počni, ja dođem poslije.)
biti (gl., jesem, jeso, biu/bil/bio) – biti, jesam
biti nekomo na zadivi (fraz.) – smetati kome
bograč (im., bograča) – gulašu slično jelo, omiljeno u Međimurju i Prekmurju; priprema se od govedine, svinjetine i divljači
bormašina (i bormašijna) (im., bormašine/bormašijne) – bušilica
bormeš (čest.) – doista, zaista, stvarno (Toti Pišta je bormeš teški hrmak či se po dajelici skija. – Pišta je doista teška budala ako skija tamo.)
breja (im., breje) – životinja koja nosi mlado/mlade, bređa. Potvrđeno i kao pridjev (usp. i HJP).
brisač (i bersoač) (im., brisača) – ručnik
brnuti (i obrnuti) (gl. brnem, brnejo/brneju, brno) – okrenuti
brščas (pril.) – vjerojatno, najvjerojatnije (Brščas bo toča denes-zutra.)
buftlin (im., buftlina) – buhtla
cajger (im., cajgera) – kazaljka na satu
cecek (i cjecek) (im., cecka/cjecka, cecki/cjecki) – sisa, dojka
cemešter (im., cemeštera/cemeštra, cemeštri) – laik koji pomaže u crkvi; crkveni odbornik
cep (im., cepa) – 1. kvalitetna vinova loza („cijepljena loza“); 2. vino od kvalitetne vinove loze
ciferšlus (im., ciferšlusa) – patentni zatvarač
cimerman (im., cimermana) – krovopokrivač
cincerlica (i cijncerlica) (im., cincerlice) – ledenica, ledena siga što visi s krova
cintor (im., cintora) – groblje
cirkva (im., cirkve) – crkva
cmouliti (i cmuliti) (gl. cmoulim, cmoulijo /cmouliju, cmouljo) – cuclati
cuca (im., cuce) – ženski spolni organ
cucek (im., cuceka) – muški spolni organ
cujzek (im., cujzeka) – ždrijebe, mlado od kobile
cukati se (gl., cukam se, cukajo/cukaju se, cuko) – otimati se
curiti (i couriti) (gl., curim, curijo, curijo) – padati
čohati se (i čauhati se) (gl. čošem/čaušem se, čošejo/čaušejo se, čoho/čauho) – češkati (se), grebati
čehara (im., čehare) – skidanje perja sa zaklane peradi; u starije doba društveni događaj u selu
či (vezn.) – ako
čuda (pril.) – mnogo, puno
čurka (im., čurke) – krvavica
čvapnoti (gl., čvapnem, čvapnejo, čvapno) – 1. kapnuti; 2. pasti (isključivo za živo biće, pr. Imbra je tak čvapno z lojtre ka si je rjebro potro.)
de (pril., vezn.) – gdje
delati se norca nekomo (fraz.) – rugati se kome
dešč (i dežđ) (im., dežđa, izgovor s vrlo otvorenim glasom /e/) – kiša
dičker (im., dičkera) – dječak
dojti glet (i dojti glijet) (gl. fraz., dojdem glet/glijet, dojdejo glet/glijet, dojšo glet/glijet) – posjetiti koga
dopelati (rjeđe i dopelati) (gl., dopelam, dopelajo/dopelaju, dopelo) – 1. dovesti; 2. (dopelati nekomo) udariti koga
dotepsti se (gl., dotepem se, dotepejo/dotepeju se, dotepo) – doskitati se (prema tepsti se – skitati se)
druzgati (i drouzgati) (gl., druzgam, druzgajo, druzgo) – 1. gnječiti, gužvati; 2. otezati s čim, prenemagati se (pr. No, Ivo, boš se hapijo delate? Naj ve druzgati.)
duha (im., duhe) – miris, zadah, smrad
f, v, vu (često ovisno o zvučnosti ili bezvučnosti prvoga glasa sljedeće riječi – f kmici, vu vojski, v reštu) (prijedl.) – u
fčasi (pril.) – ubrzo, uskoro
fčera (pril.) – jučer (prema tome i prejkfčera – prekjučer)
fejst (pril.) – jako
fkrasti (gl., fkradnem, fkradnejo/fkradneju, fkrau/fkral) – ukrasti
fkrej hititi (i fkraj hititi) (gl. fraz.) – 1. baciti u smeće; 2. riješiti se čega
flučkati (gl., flučkam, flučkajo/flučkaju, flučko) – pljuvati
flučnuti (gl., flučnem, flučnejo/flučneju, flučno) – pljunuti
fojek (ili fuajek) (im. fojka/foajnka, fojki/foajnki) – krafni sličan slatki kolač od dizanog tijesta
foringa (im., foringe) – 1. usluga prijevoza tereta, primjerice tijekom berbe; 2. u širem smislu bilo koji rad iz (dobrosusjedske, prijateljske) usluge
foringaš (im., foringaša) – 1. osoba koja prevozi teret iz usluge; 2. osoba koja pomaže iz usluge (berbe, zidarski radovi, kosidbe)
fpautiti (se) (gl. fpautim, fpautijo, fpautjo) – sjetiti (se)
ftič (im., ftiča, ftiči) – ptica
ftihnuti (gl., ftihnem, ftihnejo/ftihneju, ftihno/ftijhno) – stišati se, umuknuti
ftrgnuti se nekomo (bezličan gl.) – poludjeti (npr. Ftrgnulo mu se je. – Poludio je)
fsekati se (gl., fsečem se, fsečejo/fsečeju se, fseko) – napiti se (prema fsekati – zasijeći; sasijeći)
fseknuti se (i fsieknuti se) (gl. fseknem se, fseknejo/fsekneju se, fsekno) – useknuti se, ispuhati nos
furt (pril.) – uvijek, neprestano
furtof (im., furtofa) – pregača
gajnk (im., gajnka) – hodnik
gaomb (i gomb) (im., gaomba) – gumb, dugme
gaombošnica (i gombošnica) (im., gombošnice) – pribadača, špenadla
genuti (gl., genem, genejo/geneju, geno) – poći, otići
genuti se (gl., genem se, genejo/geneju se, geno) – pokrenuti se
gjeti (gl., gjetem, gjetejo, gjeu) – gnječiti
gjus (im., gjusa, gjusi) – zločest, pokvaren čovjek
globoko (i globoko) (pril., globliše, nojglobliše) – duboko
gmajna (im., gmajne, vjerojatno germanizam prema njem. Gemeinde) – općinsko zemljište ili zemljište bez vlasnika
golubunci (i golobunci) (im., golubuncof) – vrsta tjestenine, tradicionalno međimursko jelo (npr. golubunci z dvojim zoabilom – golubunci s dvostrukim umakom)
grunt (i grount) (im. grunta) – imanje
gut (čest. ili drugi dio općih zamjenica ili priloga) – god (npr. što gut – tko god; čiji gut – čiji god; de gut – gdje god)
gvirc (im., gvirca, germanizam) – medovini slično slabije alkoholno piće; u starije doba nezaobilazan dio seoskih proštenja u Međimurju
hajdi (pojačajna čest.) – puno, mnogo
hapiti (i hapiti se) (gl., hapim, hapijo/hapiju, hapijo) – početi
hasen (i hasek) (im., haska) – korist
hasniti (gl., hasnim, hasnijo, hasniu/hasnijo) – biti od koristi (Nika ti tau ne hasni či boš se samo vučijo. Treja i na grunto malo opravlate.)
helavi (prid. helava, helavo) – 1. nespretan, bedast, smotan; 2. malouman
hmreti (i vmrejti) (gl. vmerjem/hmerjem, vmerjejo/hmerjejo, vmr/hmr) – umrijeti
hmaji (i vmoaji) (prid. hmaja/vmoaja, hmoje/vmoaje) – zločest
hrbet (im., hrpta) – leđa
hrmak (i hrmoak) (im., hrmaka) – glupan, lakovjeran čovjek kojega je lako nasamarati
hručati se (gl., hručem se, hručejo/hručeju se, hručo) – 1. groktati, glasati se kao svinja; 2. buniti se (potvrđeno kao pitanje Kaj se hruče? – Zašto se buni?)
hudo (prid., huda, hudo; komparacija: hujše, najhujše) – zlo, loše
icek (im., iceka) – mlado od krave, tele
iskati (gl., iščem, iščejo/iščeju, isko) – tražiti (prema tome i poiskati – potražiti)
itak (pril., čest.) – ipak, naposljetku
jafkati (i jofkati) (gl., jafčem/jofčem, jafčejo/jofčejo ili jafčeju/jofčeju, jafko/jofko) – jaukati, stenjati
jeni (zamj., jena, jeno) – neki
jeni-jeni (fraz.) – poneki
jo (zamj., mene) – ja
kakši (zamj. kakša, kakše) – kakav
kalamper (im., kalampera) – krumpir (potvrđeno i krumpejr/krompejr)
Kapa, nekomo noge smrdijo? (fr.) – retoričko pitanje u značenju “Je li poludio?”. Neodređena zamjenica može se zamijeniti i osobnim imenom (Kapa, Mirkijo noge smrdijo?), a potvrđen je i prošireni oblik “Je ponorjo, ali pa mu noge smrdijo?”. Prisutno i u ostalim hrvatskim govorima, vjerojatno je riječ o transferu.
kesno (pril., kesneše, nojkesneše/najkesneše) – kasno
kišta (i kijšta) (im., kište, u uporabio i deminutiv kijštica) – kutija
klafter (im., klaftra, klaftri) – starinska mjera za površinu, četvorni hvat
klamoteriti (gl., klamoterim, klamoterijo, klamoterijo) – 1. mahati, klatiti se; 2. hodati kao pijan čovjek
klaupec (i klopec) (im., klaupca) – krpelj
kobilar (i kubiloar) (im., kobilara) – novčanik
komaj (pril.) – jedva
korčula (im., korčule) – klizaljka
kotec (im., koca, koci) – svinjac, u širem smislu bilo koji zatvoreni prostor namijenjen domaćim životinjama
kraglin (im., kraglina) – kragna, ovratnik
krjedi (pril.) – spremno
krman (i krmon, krmuan, kermon) (im., krmana) – volan, upravljač (potvrđeno za bicikle i motocikle) (Kotoč mi je v jeno struan brno, krman v drugo, tje pa sem v asfalt zagrizno.)
krmaniti (i krmoniti, krmuaniti, kermonite) (gl. krmanim, krmanijo, krmanjo) – upravljati, biti za upravljačem bicikla ili motocikla (Tak je biu pijan ka je komaj krmanijo.)
kujsek (im., kujseka) – psić
kusa (im., kuse) – kučka, kuja
kušuvati se (gl., kušuvlem se, kušuvlejo/kušuvleju se, kušuvo) – ljubiti se
lalofka (im., lalofke) – donja čeljust
ludski (prid., ludska, ludsko) – 1. tuđi (Naj po ludskomo grunto hoditi!); 2. čovječji, ljudski (npr. Ludski je meti rad pijačo.)
ludstvo (im., ludstva) – ljudstvo, narod
lukjasti (prid., lukjasta, lukjasto) – rupičast
lupara (im., lupare) – običaj guljenja klipova kukuruza ujesen, komušanje; u starije vrijeme društveni događaj u selu
mašlin (im., mašlina) – mašna
meti (gl., imam, imajo/imaju, meu; 2. l. j. imperativa meč, 2. l mn. imperativa mečte) – imati
meso z tiblice (i mieso z tijblice) (fraz.) – međimursko jelo, pečena svinjetina konzervirana u slojevima kuhane mljevene slanine, u zemljanoj ili drvenoj posudi oblika krnjeg stošca (tiblica)
meša (im., meše) – misa
morti (i mortik) (čest.) – možda
mrckati (gl., mrckam, mrckajo/mrckaju, mrcko) – stenjati
nabijvati (gl., nabijvlem, nabijvlejo/nabijvleju, nabijvo) – 1. nabijati; 2. igrati se loptom
nacejati se (gl., nacejam se, nacejajo se, naceijo) – previše piti
navzijeti se (i navzeti se) (gl., navzijemem se, navzijemejo, navzjeo) – poprimiti miris ili svojstvo čega, pr. Zakaj si stau pre ogjo? Ve se ti je robača navzijela dima. (prema: Kristijan Varšić)
nebre, nemre (3. l. j. prez. gl. s defektivnom paradigmom, nej moči - ne morem – nemrem) – ne može
negda (pril.) – nekad
negda-negda (pril. fraz.) – ponekad
nešči (i nešče) (zamj., nekoga) – netko
nigdor (i nigdar) (pril.) – nikada
nikši (zamj., nikša, nikše) – nikakav
nišči (zamj., nikoga) – nitko
nor (prid., nora, noro) – lud
novet (im., nofta) – nokat
nucati (gl., nucam, nucajo/nucaju, nuco) – trebati
obid (im., obida i obeda) – ručak, u širem smislu bilo koji obrok nakon doručka
oblok (im., obloka) – prozor
of (pokazna zamj., ova, ovo) – ovaj
otkod (pril.) – odakle
pametuvati (gl., pametuvlem, pametuvlejo/pametuvleju, pametuvo) – pametovati
pazduv (im., pazduva) – pazuh
pehati (i pehati) (gl., peham, pehajo/pehaju, peho) – 1. bosti, bockati; 2. provocirati
penezi (im., možda plurale tantum, penezof) – novac
pivnica (im., pivnice) – podrum, klet
plehutnuti (gl., plehutnem, plehutnejo/plehutneju, plehutno) – udariti po glavi
podehnuti (i pudehnoti) (gl., podehnem/pudehnem, podehnejo/pudehnejo, podehno/pudehno) – pomirisati
poiskati (i poijskati) (gl., poijščem, poijščejo/poijščeju, poijsko) – potražiti
pok (i puak) (pril., čest.) – opet
pomalen (i pomalem) (pril.) – polako, sporo
ponoreti (i ponoreti) (gl., ponorim, ponorijo/ponoriju, ponorjo) – poludjeti
ponorejvati (gl., ponorejvlem, ponorejvlejo/ponorejvleju, ponorejvo) – pretjerati s čim
poščukati (gl., poščukam, poščukajo/poščukaju, poščuko) – 1. pootkidati kljunom; 2. istrgati u komadiće
povejdati (gl., povejdam, povejdajo/povejdaju, povejdo) – govoriti
pozabiti (gl., pozabim, pozabijo/pozabiju, pozabijo) – zaboraviti
predi (pril.) – prije
preljati (gl., prelejem, prelejejo/prelejeju, preljo) – prolijati, prelijati
prifčiti se (gl., prifčim se, prifčijo/prifčiju se, prifčijo) – priviknuti se
prosneti (prid., prosneta, prosneto) – 1. proklet (ovo značenje možda eufemizacijom); 2. prefrigan
pruslek (im., prusleka) – prsluk
pudauč (i podoč) (pril.) – usput
rafungejrač (im., rafungejrača) – dimnjačar
raum (i rom, ron) (čest.) – baš, upravo
rezdrapnuti (gl., rezdrapnem, rezdrapnejo/rezdrapneju, rezdrapno) – raspuknuti
rivati (i rivati) (gl., rivlem, rivlejo/rivleju, rivo) – gurati
rijžiti (i rižiti, rižite) (gl., rijžim, rijžijo, rižijo) – upravljati volanom (Što pa bo rijžijo či boš tij palamudijo s tejm retrovizorom?!)
rešt (im., rešta) – zatvor
rjed (im., rjeda) – red
robača (im., robače) – košulja
rojši (i ruajši) (pril., komparativ) – radije
saki (zamj., saka, sako) – svaki (i svatko)
sejeno (pril.) – svejedno
semaj (zamj., dativ zamjenice sij – svi) – svima
sikak (pril., čest.) – svakako, bilo kako, tako i tako
sikam (pril.) – svuda
skotati se (gl., skotam se, skotajo/skotaju se, skoto) – 1. pasti; 2. valjati se
skuporitjak (i skuporijtjak) (im., skuporitjaka/skuporijtjaka) – škrtac
sneha (im., snehe) – snaha
spikati (gl., spikam, spikajo/spikaju, spiko) – izbosti
spomijnati se (gl., spomijnam se, spomijnajo/spomijnaju se, spomijno) – razgovarati s kim
sprevod (im., sprevoda) – sprovod
srmaški (prid., srmaška, srmaško) – jadni, ubogi
stanuti (gl., stanem, stanejo/staneju, stano) – 1. stati; 2. nagaziti
stanuti se (gl., stanem se, stanejo/staneju se, stano se) – 1. ustati; 2. probuditi se
stariši (im., starišega) – 1. roditelj; 2. starija osoba
stopram (pril., čest.) – još i više (Duk se je zbudijo mu je od pijače bilo stopram slabo.)
ščava (im., ščave) – napoj za svinje
šejfla (im., šejfle, u uporabi čest i deminutiv šejflica) – zaimača
šijak (im., šijaka) – vrat
šiškerlin (i šiškrlin) (im., šiškerlina) – komad krumpirova tijesta sličan njokima
škatula (im., škatule) – kutija
škrlak (i škrluak) (im., škrlaka/škrluaka) – šešir
škrneclin (im., škrneclina) – papirnata vrećica
škruapi (im., vjerojatno plurale tantum, škruapof) – trnci, neobična taktilna senzacija; može biti ugodna i neugodna
šlaprtek (im., šlaprtka) – pokvareno jaje, mućak
šlic (im., šlica) – rasporak na hlačama
šmarnica (im., šmarnice) – 1. loša vinova loza, direktor. U užem smislu vrsta vinove loze koja se proširila u dijelovima Slovenije i sjeverozapadnoj Hrvatskoj nakon terezijanskih reformi i težih epidemija vinskih bolesti. Ta je vrsta izuzetno otporna na peronosporu i nametnike loze; 2. vino nastalo od loše vinove loze
šrafciger (i šrafunciger) (im., šrafcigera) – odvijač
šrhaklin (i šerhaklin) (im., šrhaklina) – žarač, alatka za čišćenje pepela
šteti (gl., očem, očejo/očeju, šteu/štel) – htjeti
štrumfpantlin (i štripanklin) (im., štrumfpantlina) – podvezica
štumfa (im., štumfe) – čarapa
šurc (im., šurca) – radna pregača
švic (im., švica) – 1. znoj; 2. mrlja od znoja na odjeći
švicati (gl, švicam, švicajo, švico) – znojiti se
takši (zamj., takše, takša) – takav
tetec (im., teteca) – 1. tetak, 2. maloumna osoba, budala
tij (zamj., tebe) – ti
tou pa tam (i tu pa tam) (fraz.) – tu i tamo
tulikši (prid., tulikša, tulikše) – toliki
Uj, ti vruapca negda! (fr.) – iskaz oduševljenja, zastarjelo
vanjkuš (i vajnkuš) (im., vajnkuša) – jastuk
vauža (im., vauže) – uže
vdrapnoti (gl., vdrapnem, vdrapnejo, vdrapno) – 1. ogrepsti; 2. udariti koga; 3. prdnuti
ve (pril.) – sada
vevre (čest.) – valjda, možda
vlijati (gl., vlejem, vlejejo/vlejeju, vlejo) – natočiti, utočiti
vmes (pril.) – istodobno
vrnuti (se) (gl., vrnem, vrnejo/vrneju, vrno) – vratiti (se)
vruhnuti (se) (gl., vruhnem, vruhnejo/vruhneju, vruhno) – srušiti (se)
vučiti se (gl., vučim se, vučijo/vučiju se, vučijo) – učiti
vudriti (gl., vudrim, vudrijo/vudriju, vudro) – udariti
vugurek (im., vugurka, vugurki) – krastavac
vujča (im., vujče) – ujak
vujti (gl., vujdem, vujdejo, vujšo) – pobjeći
vum (i vun) (prij.) – van
vuni (pril.) – vani
vura (im., vure) – sat
Vuzem (im., Vuzma) – Uskrs
vužgati (gl., vužgem, vužgejo/vužgeju, vužgo) – upaliti
zadruga (im., zadruge) – trgovina
zajtrik (im., zajtrika) – doručak
zaprejti (i zaprti) (gl. zaprem, zaprejo/zapreju, zapro) – zatvoriti
zavordati (i zavaurdati) (gl., zavaurdam, zavaurdajo/zavordaju, zavaurdo) – zamijesiti, zamiješati
zazvediti (gl., zazvedim, zazvedijo/zazvediju, zazvedjo) – saznati
zažariti (i zažuariti) (gl., zažarim, zažarijo/zažariju, zažarijo) – snažno baciti
zbijncnuti se (gl., zbijncnem se, zbijncnejo, zbijncno) – ritnuti se
zbiti (gl., zbijem, zbijejo/zbijeju, zbiu/zbio) – pretući
zbiti se (gl., zbijem se, zbijejo/zbijeju se, zbiu/zbio se) – potući se
zdignuti (se) (gl., zdignem/zdijgnem, zdignejo/zdigneju, zdigno) – podići, ustati, dići se
zdihavati se (gl., zdihavlem/zdihuavlem se, zdihuavlejo/zdihavleju se, zdihuavo/zdihavo se) – uzdisati
zejvati (gl., zejvlem, zejvlejo/zejvleju, zejvo) – 1. zijevati; 2. buljiti
zeti f pamet (fraz., zemem f pamet) – primijetiti
zijti (gl., zijdem, zijdejo/zijdeju, zišo) – 1. veličinom stati u što (npr. Vajnkuš zijde f škatulo.); 2. sresti koga (npr. Saki den zijdem Zvonkija.)
zizek (im., zizeka, zizeki) – sisa
zmejšati se nekomo (gl. fraz., zmejšalo mi se je) – poludjeti
zmisliti se (gl., zmijslim se, zmijslijo/zmisliju se, zmislijo se) – 1. sjetiti se čega; 2. izmisliti što
zrihtati (gl., zrihtam, zrihtajo/zrihtaju, zrihto) – srediti
zuti (gl., zujem, zujejo, zou) – 1. izuti, skinuti obuću; 2. iznenaditi, zapanjiti, ošamutiti (nesvršeni oblik: zuvati, zouvate)
žalosno drejvo (fraz.) – komad drveta kojim se podstavlja bačva kada u njoj ostane premalo vina da bi se moglo normalno točiti iz pipe
žgati (gl. žgjem, žgjejo, žgjeo) – peći, u smislu djelovanja čega užarenog, zapaljenog, vrućeg, čega što nagriza ili je ljuta okusa (Boš vidijo, tota žganica tak žgje ka te zuje.)
žmeten (prid., žmetna, žmetno) – teško